Ako čitaš ovaj post, znači da si već osvijestio_la važnost mekih vještina u poslovnom i/ili privatnom životu. Sljedeće pitanje koje se postavlja je logično, a glasi: “Mogu li se onda te vještine i razvijati, odnosno naučiti i usavršavati?”
Vjerujem da već zaključuješ da mogu, jer u suprotnom ne bi bilo niti ovog posta, a niti Sage Eterne.
6 načina kako se meke vještine mogu naučiti
Ovisno o vještini koju želiš naučiti i načinu na koji najbolje učiš, odaberi neki od sljedećih načina:
- Poslušaj (online) predavanje
Predavanje o određenoj vještini koja te zanima može ti pomoći da naučiš neke tehnike kojima možeš razviti vještinu te ti daje informacije o toj vještini na dubljoj razini, npr. o razlozima zašto nam je potrebna, primjerima uspješnog korištenja vještine, istraživanjima koja su se bavila tom vještinom i njihovim zaključcima isl. Stoga je predavanje dobra prva postaja na putu do uspjeha. I istraživanja potvrđuju da su predavanja i radionice učinkoviti načini učenja mekih vještina (Robles, 2012). Današnji svijet pun je besplatnih resursa, pa tako i predavanja iz kojih zaista možeš puno naučiti. Iskoristi tu priliku!
- Podcast
Kada stekneš dojam o tome što sve ta vještina znači i uključuje, možeš potražiti i podcast na tu temu. Tako možeš dobiti još primjera iz stvarnog života o tome kako su drugi razvijali tu vještinu, koje tehnike su im uspjele, koje nisu te u kojim kontekstima i na koji način koriste tu vještinu. Storytelling i primjeri iz stvarnog života pokazali su se uspješnima u usvajanju i očuvanju vještina (Kivunja, 2015).
- Uključi se u klub, udrugu ili grupu
Ako si učenik_ca ili student_ica koji_a želi razviti argumentiranje, pridruži se debatnom klubu u školi ili na fakultetu ako imaš tu mogućnost. Ako želiš naučiti dublje analizirati knjige, pridruži se Book club-u u tvojoj blizini, itd. Dijeljenje cilja s drugima može nam pomoći da ga lakše dostignemo. Ponovno se vraćamo na zaključak da ti tuđa iskustva mogu pomoći i ubrzati proces učenja na razne načine. Ne moraš sve sam_a!
- Trening ili radionice
I treninzi i radionice puno su interaktivniji oblici učenja od predavanja omogućavajući ti individualizirani pristup i postavljanje pitanja što na nekim (pogotovo prethodno snimljenim) predavanjima nije slučaj. Također, oba ova oblika fokusiraju se na izvježbavanje novonaučene vještine čime se povećava vjerojatnost pamćenja sadržaja i posljedično, korištenja tog sadržaja nakon izlaska s treninga ili radionice. Kolb (1984) navodi da je iskustveno učenje – koje pružaju radionice i treninzi – učinkovit način za učenje mekih vještina.
- Vježba
Vježbom do savršenstva cilja.
Iako ne vjerujem u “ganjanje” savršenstva, i dalje vjerujem da je vježba jedan od najučinkovitijih načina razvoja vještina. Budi aktivan_na u potrazi situacija u kojima možeš izvježbati onu vještinu koju želiš razviti. Kako bi si smanjio_la razinu stresa u početku, preporučam da kreneš s niskorizičnim situacijama, npr. želiš li razviti svoju vještinu davanja povratne informacije, isprobaj metodu koju si naučio_la s osobom za koju znaš da dobro reagira na neslaganje i odaberi temu niske važnosti, primjerice reci svom partneru_ici da ti smeta kad ne zatvori pastu za zube. Kako tvoje samopouzdanje u i vještine koju razvijaš bude raslo, tako povećavaj i uloge. Opetovana vježba i postepeno izlaganje nužni su za usavršavanje vještina (Ericsson, Krampe, & Tesch-Römer, 1993).
- Preuzmi ulogu vođe
Prema Golemanu (1998), iskustvo vođenja snažno je povezano s razvojem širokog raspona mekih vještina. Neke od vještina koje možeš razviti u kontekstu vođenja su delegiranje, upravljanje vremenom i projektom, komunikacijske vještine, razrješavanje konflikata i mnoge druge. Kao i u prethodnom primjeru, možeš početi polako – npr. preuzmi glavnu ulogu na projektu za školu/faks/posao, postani predstavnik_ca svoje godine na faksu, pokaži interes treneru_ici za vođenje mlađih grupa u svom sportu ili za organizacijom zajedničkog druženja svojih kolega_ica iz tima na poslu/u sportu. Ako se potrudiš pronaći ih, vidjet ćeš da su prilike za vodstvo svuda oko nas.
Koje meke vještine mogu naučiti koristeći ove metode?
Ukratko, gotovo sve. Iako će ti brojni ljudi reći da se “ljudi ne mijenjaju” ili da “ne možeš naučiti starog psa novim trikovima”, većina psihologa ne bi se složila. Naime, naši su mozgovi plastični. Što to znači? Iako je meni ovaj izraz prvi put kad sam ga čula djelovao kao da znači da je mozak krut i nepromjenjiv, on znači upravo suprotno. Dakle, sposobni smo učiti i mijenjati se dok smo živi (Doidge, 2007). Samo ako to želimo.
Stoga ako misliš da bi ti neka meka vještina pomogla u napredovanju na poslu ili u sportu, ili bi dovela do boljih međuljudskih odnosa u tvom privatnom životu, definitivno preporučam da odabereš neki_e od gore navedenih načina i daš si šansu da je razviješ i postaneš još bolja verzija sebe.
Što bi bilo kad bi bilo…
Zamisli svijet u kojem svaka osoba posjeduje visoko razvijene komunikacijske vještine – gdje su nesporazumi rijetki, verbalni sukobi nikada ne eskaliraju, a svatko se osjeća sigurno izraziti svoje potrebe bez straha od negativnih reakcija drugih. U takvom bi svijetu odnosi – bilo osobni, profesionalni ili u zajednici – bili izgrađeni na povjerenju, empatiji i međusobnom poštovanju. Suradnja bi cvjetala, stres i tjeskoba bi se smanjili, a ljudi bi se osjećali povezano i podržano u svakodnevnom životu.
Kada su pojedinci opremljeni snažnim mekim vještinama poput aktivnog slušanja, empatije, rješavanja sukoba i asertivnosti, bolje se snalaze u izazovima, grade smislenije odnose i stvaraju pozitivno okruženje oko sebe (Kivunja, 2015). Istraživanja dosljedno pokazuju da razvoj ovih vještina vodi većem zadovoljstvu poslom, boljem mentalnom zdravlju i snažnijim društvenim odnosima (Crosbie, 2005).
Svaki trening mekih vještina korak je bliže tom idealnom svijetu. Odlučivši razvijati vlastite sposobnosti, ne poboljšavaš samo kvalitetu svog života, već doprinosiš skladnijem i produktivnijem društvu (Ericsson, Krampe i Tesch-Römer, 1993). Zamisli taj efekt leptira: kako postaješ vještiji_a u komunikaciji i razumijevanju, inspiriraš i druge da čine isto, postupno mijenjajući svoje okruženje nabolje.
Jesi spreman_na napraviti taj korak – promijeniti sebe kako bi mijenjao_la svijet? Putovanje započinje jednom odlukom o rastu, a svaka trunka tvog truda približava nas svijetu u kojem svatko može napredovati.
Napišimo zajedno tvoju sagu o uspjehu!
Izvori
Crosbie, R. (2005). Learning the soft skills of leadership. Industrial and Commercial Training, 37(1), 45-51.
Doidge, N. (2007). The Brain That Changes Itself. Viking.
Ericsson, K. A., Krampe, R. T., & Tesch-Römer, C. (1993). The role of deliberate practice in the acquisition of expert performance. Psychological Review, 100(3), 363–406.
Goleman, D. (1998). Working with Emotional Intelligence. Bantam Books.
Kivunja, C. (2015). Teaching students to learn and to work well with 21st century skills. International Journal of Higher Education, 4(1), 1-21.
Kolb, D. A. (1984). Experiential Learning: Experience as the Source of Learning and Development. Prentice Hall.
Robles, M. M. (2012). Executive perceptions of the top 10 soft skills needed in today’s workplace. Business Communication Quarterly, 75(4), 453-465.